Povod ovome posjetu je uvid u uvjete proizvodnje i okolnosti na tržištu poljoprivrednim proizvodima, te mogućnost osiguravanja egzistencije od rada na poljoprivrednom gazdinstvu.
Struktura poljoprivredne proizvodnje na gazdinstvu Franje Gašić sastoji se od:
- 2.000 m2 malina, sorta Vilamet
- 1.000 m2 malina, sorte Tulamin
- 1.000 m2, krastavci, sorta kornišom
- 500 m2 bundeva
- 100 m2 plasteničke proizvodnje (trenutno: paradajz i krastavac)
- 1.000 m2 bobičasto voće, aronija, josta (američka ribizla), crna i crvena ribizla i borovnica
- 1.000 m2 raznog voća - jabuka, kruška, šljiva, grožđe, smokva...
- 3.500 m2 žitarice - ove godine pšenica i
- uzgoj svinja i kokoški za osobne potrebe.
Nasad malina na površini 3.000 m2 podigao je prije 2 godine. Tehnologiju proizvodnje je savladao slijedeći savjete stručnjaka i uz svakodnevno učenje, ali i znatan rad i pružanje toj kulturi svih otrebneih agrotehničkih mjera, i uspjeh, kaže Franjo, ne smije izostati. Na području Usore još 4-5 gazdinstava zasnovali su malinjake, ali im urod i kvalitet nije na potrebnoj razini, po njegovom mišljenju, zbog nedovoljno stučnog i predanog pristupa uzgoju, tako da umjesto 1. imaju 2. ili 3. klasu malina, i tu nema dobiti i održive proizvodnje. A posla u malinjaku zaista ima. Ove godine kasni proljetni snijeg pričinio mu je štetu koja se ogleda u oko 30 % manjem prinosu. Unatoč tomu, ovih dana provodi zadnju berbu i procjenjuje da će otkupljivaču, sa kojim ima zaključen ugovor, ove godine isporučiti oko 3.000 kg prvoklasne maline. Kada je riječ o otkupnoj cijeni Franjo je zaovoljan. 'Medijska buka' o otkupnoj cijeni od 1,50 KM/kg nije istinita. Riječ je o akontativnom plaćanju. Kada otkupljivač na tržište plasira proizvodnju slijedi isplata do ugovorenog iznosa. Do sada nisam imao problema po tom pitanju. Sve je sukladno ugovoru, kaže Gašić.
U radovima u malinjaku Franji svesrdno pomaže supruga Mirjana i sinovi Ivo i Antonio (kada stigne od školskih obveza), a kao ispomoć rado mu se, posebice u berbi odazovu i njegovi susjedi. Tu su i 'stranci', austrijanci i švicarci i dr. kada dođu u Usoru kod svojih prijatelja na godišnji odmor ili posjet. Tada se neki od njih rekreativno i iz radoznalosti uključe u berbu.
Uzgoj krastavaca sorte kornišon otpočeo je ponukan ponudom poduzeća Agrona d.o.o. iz Živinica a nakon prezentacije koju je organizirala općina Usora početkom ožujka 2016. godine. I nisam se pokajao, kaže Gašić. Krastavac je zahtjevna i osjetljiva kultura, ali ako joj se pruži sve što struka kaže, uspjeh ne može izostati. I kod ove proizvodnje Franjo iznosi kako su netočne informacije u javnosti da se Agrona ne drži ugovorenih obveza. Prema meni su do sada ispoštovali sve dogovoreno, kaže Gašić. Napisi u medijima o bačenim tonama i tonama krastavaca su točni, ali taj trošak je Agrona preuzela na sebe, jer nije pripremila tržište koje bi prihvatilo znatno povećanu količinu krastavaca od novih proizvođača.
Prozvodnju iz plastenika, kaže Gašić, uglavnom proda na 'kućnom pragu' većinom susjedima, a jedan dio i maloprodajnim trgovinama. Bundeva mu, kao i žitarice služe u uzgoju svinja, koje, kako smo vidjeli hrani i djetelinom i travom koja raste između mnogobrojnih voćki, tako da proizvodi zdravu hranu. U biti, ljudi imaju pogrešnu predstavu o sredstvima za zaštitu bilja. Ako ste nabavili kvalitetnu sortnu i ako joj pružite sve potrebne agro-tehničke mjere ta kultura će biti u dobroj kondiciji, otporna je na razne biljne bolesti i tada joj je potrebna minimalna i pravilno primijenjena zaštitna sredstva. Jer, ako neka kultura nije dovoljno i pravilno kultivirana i nije joj blagovremeno pruženo ono što joj je potrebno da bude u dobroj kondiciji, nikakva zaštitna sredstva ne mogu nadomjestiti propušteno i urod će izostati.
Pored svoga gazdinstava Gašić redovito svake godine održava/ orezuje voćnjake kod 10-tak susjeda i prijatelja, tako da je njegovo vrijeme u cjelosti ispunjeno aktivnostima na svome ili drugom gazdinstvu. A iz njegova govora o svakoj voćki i sorti, vidi se ljubav prema stvaranju i prema rezultatima koje tim radom ostvaruje. A može se, govori nam Franjo, od poljoprivrede živjeti. Treba se posvetiti i intelektualno i predanim radom. Primjena pravilne tehnologije u nekoj proizvodnji mora dati rezultate. I pored štete od 30-tak % na urodu maline, sa početka ove priče, zadovoljan je ostvarenim urodom i kvalitetom. A svaki poticaj koji ostvari koristi za daljnje unapređenje svoga gazdinstva, ne ide u potrošnju, već u proizvodnju od koje živi. Optimizam kojim Gašić zrači i nas je obradovao.
Svako Vam dobro gosp. Gašić.