Omanjsko pokladno prelo
PDF Print E-mail

Omanjsko pokladno preloUsora u znaku karnevala

Omanjsko pokladno prelo 19. i 21. veljače 2012.

Fašnika vječno zaboraviti i nastaviti bolji život. Poklade bi trebale biti turistički brend Pousorja

I ovogodišnji karneval u usorskoj mjesnoj zajednici Omanjska samo je potvrda naslijeđa i tradicije Hrvata ovog dijela Bosne i Hercegovine. Sjatilo se više od tisuću sudionika maškara, oko stotinu raznih prijevoznih sredstava, zaprežnih kola, traktora i drugih pogonskih strojeva. Sve je to nakićeno suvenirima i iz škrinja izvađenim i obučenim zaboravljenim narodnim nošnjama, uz obilje običaja.

Tako nešto se ne viđa često. Kako nam reče Anto Ćosić, predsjednik ove mjesne zajednice, njegov imenjak Anto Čičak, načelnik Usore, nije svjestan da je ova manifestacija prerasla općinske okvire i da se sama nametnula kao turistički brend Usore. Doduše, kaže Ćosić, nitko nam se nije previše pretrgnuo da nas podrži u ovome. Od Općine su dobili potporu svega petsto, a od resornog županijskog ministarstva trista maraka. Činjenica da je nakon više kilometarskog mimohoda karnevalske povorke spravljeno tisuću obroka i isto toliko toplih napitaka govori o broju učesnika, ali i o dijelu troškova koje je bilo nužno osigurati za iće i piće.

PITANJE PRESTIŽA

Već u zaseoku Netače stvorena je karnevalska atmosfera. Inače, uoči poklada se sprema posebna garderoba, kićanke i zakićanke, što je pitanje obiteljske časti ili pojedinačnog prestiža. Svako od sudionika je želio na sebi imati nešto posebno.
Tako se mogla vidjeti djevojčica odjevena u muškog inspektora, muškarac šezdesetih godina sa velikim ženskim grudima ili baka sa nataknutim muškim brkovima.
Okićeni konj sa kočijama dopremljenim iz Njemačke za ovu prigodu bio je samo jedna od atrakcija.
Vuvuzelama (ovo je već novitet u usporedbi na ranije običaje, kada se koristio bubanj, op.a.) su se najavljivali polasci i redovne stanke za kraći predah, a takvih je u ovim pokladama bilo osam. Domaćini su dočekivali povorku, nudeći sudionicima karnevala hranu i piće, a uz to redovito idu šargija, pjesma i kolo.
Oni koji su prvi put došli da vide poklade, mogli su se uvjeriti da se u Omanjskoj još igra stara igra prstena. Najveće zadovoljstvo prilikom stanki (odmora kolone) je kada se sofra isprazni, što je znak da su hrana i piće bili vrhunske kvalitete, o čemu mještani danima pripovijedaju čija je ponuda bila bolja. Sve bude u znaku folklora, počevši od pjetara (specijalnih flaša), čuturica, do korpica u kojima se nađu kolači iz bakine kuhinje koji se ne prave svaki dan. 
Da se radi o poljoprivrednom kraju, posvjedočilo je nekoliko traktora i drugih poljoprivrednih strojeva koji su bili sastavni dio ovih poklada. Što više, pčelari su natovarili svoje košnice i med, a čak je i „veseli stroj” specijalno napravljen za ovu prigodu. Samo Nediljko Mišković je za ovu prigodu dopremio okićena tri traktora, dok se Blažan Barišić, zvani Bratan, odjeven u kauboja, nije razdvajao od svoje šargije. Stihovima: 
„Domaćine ponesi nam pića, 
mi nećemo kući do Božića”,

zatim 
„ja bih dao penziju njemačku, 
da raskopčam bluzu djevojačku”

ili 
„Sveti Ante moli Boga za nas, 
da nam bude i sutra k’o danas” 
izazivani su domaćini da što više iznesu hrane i pića.

Naravno, sve to prati tradicionalna zdravica u kojoj se kaže: 
„Sretna početka, lijepih poštivanja, lijepih riječi i dobrog razumijevanja, 
hvala onom ko je iznio, a nije prolio...” itd,
uz obvezni blagoslov da takvog domaćina prati zdravlje, veselje i sreća za predstojeću godinu. Kada je riječ o predstojećoj godini i očekivanjima što nas sve može u njoj zadesiti, predsjednik Podružnice HKD-a Napredak iz Usore Franjo Bratić kaže da je i ovih poklada središnja figura fašnik, simbolična nakaza koja im se ukazala i ove godine (uskrsli fašnik), bez obzira na to što su ga lani na kraju Omanjskog pokladnog prela simbolično spalili, ne bi li im u danima nakon poklada bilo bolje. „Kako vidite, fašnik je opet sa nama, a to znači da nam nije baš najbolje, jer se moramo nositi opet sa bremenom životnih problema. Ovaj fašnik će također biti spaljen, jer je kriv za sve.
Možda ćemo simbolično spaljivati sve one koji su krivi za stanje u kojem se nalazimo, počevši od predsjednika MZ-a, načelnika Općine do Vijeća ministara BiH.”

KRENULA PJESMA

„Evo vidite, naš predsjednik MZ-a Ante Ćosić je za ove poklade oćoravio (nosio masku samo sa jednim okom, op.a), a to je dokaz da ni do sada nije gledao što mu rade iza leđa”, u šali je rekao Franjo Bratić. Na poligonu ispred OŠ u ranim večernjim satima krenula je pjesma. Igralo se kolo do iznemoglosti, kuhalo crno vino, služio čorbanac...
Omanjska se na najljepši način odužila svojim precima i zahvalila svim sudionicima ovogodišnjih poklada, uz želju da fašnika vječno zaborave i da nastave bolje živjeti.

Da sam mlađa...

Janja Bratić ima 86 godina i srce joj je od radosti kao bundeva, jer nisu česte prilike da na jednom mjestu vidi ovoliki svijet. Sin joj je umro, a od penzije od 80 maraka jedva preživljava. 
„Neka ste vi meni zdravi i živi”, kazala je prisjetivši se svoje mladosti, kada su pokladna prela bila organizirana samo u krugu crkve.
„Takvo je vrijeme bilo, što ćeš, sada je sasvim drugačije. Da sam bogdom mlađa, pa da sve to doživim kako treba, ali, hvala Bogu, nekako se i ovako mora”, rekla nam je starica Janja.

Njena imenjakinja Janja Šimić nije krila suze. „Da mi je bogdom suprug živ i da se zajedno radujemo ovom prelu. Umro je jadnik lani, mene samu ostavio. Što ću, kazala je i dodala da valja izdržati do Božje volje.”

(Fotografije (78) pogledajte na našoj Facebook stranici.)

| Oslobođenje | HB.org |

Share |